Uspostavljena jedinstvena evidencija lica protiv kojih se vodi krivični postupak – Centralno izdavanje Ku uverenja

Centralizacija izdavanja krivičnih uverenja
Centralizacija izdavanja krivičnih uverenja

U Republici Srbiji do sada nije postojala Jedinstvena centralna evidencija lica (fizičkih i pravnih) protiv kojih se vodi krivični postupak. To je u praksi izazivalo velike probleme i mogućnosti za brojne zloupotrebe.  Angažovanjem Ministarstva pravde i uz veliko razumevanja što bivših, što sadašnjeg ministra, koji su zajedno razumeli veličinu problema nepostojanja ove evidencije, uveli smo Jedinstvenu centralnu evidenciju i sada ne postoje mogućnosti za zloupotrebe. Danas svaki sud raspolaže Jedinstvenom evidencijom iz svih osnovnih i viših sudova koji mogu biti prvostepeni sudovi u krivičnom postupku.

To znači da će sud koji izdaje Uverenje, (Sud na kome lice ima prebivalište) proveriti i podatke ostalih sudova, te ako se određeni krivični postupak vodi u nekom drugom sudu za to lice, (Što je po Krivičnom zakoniku moguće) , ovaj sud će te postupke naznačiti u uverenju.

Takođe, svaki sudija u svakom sudu će imati ažurne informacije o okrivljenom u njegovom postupku, odnosno iste te informacije će imati nadležni državni organi koji imaju pravo da raspolažu sa tom informacijom. To će dovesti do ubrzanja postupka, jer se izmedju državnih organa više neće sačinjavati i razmenjivati dopisi u papiru već elektronskim putem.  Na ovaj način se i sudovi rasterećuju napornog ručnog posla kada nadležni državni organi (npr MUP) traže provere za određena lica. Napravljeni softver ubrzava i sam proces izdavanja uverenja jer automatski generiše uverenje sa predefinisanim setom podataka, te se više neće dešavati slučajevi da neki sud koristi font koji nije odgovarajući, odnosno da građani čekaju predugo pred šalterom. Takođe, sistem će dovesti i do podizanja opšte sigurnosti građana jer smo sada mnogo sigurniji da lica protiv kojih se vode krivični postupci i istraga neće moći da ostvare prava koja im po zakonu ne pripadaju, odnosno gde ih zakon ograničava.  Plan je da, kada se podaci u sudovima pročiste tako da budu potpuni, sami možete da dobijete uverenje na portalu sudova koje ćete elektronskim putem platiti i dobiti elektronski dokument. U ovom sistemu su po prvi put na elektronski način povezani sudovi i javna tužilaštva jer se podaci o istrazi vode u tužilaštvu a po zakonu sud izdaje uverenje i o toj činjenici. To dalje znači da više neće putovati dopisi izmedju sudova i tužilaštva dok građanin čeka na ostvarivanje svoga prava već će podatak o toj činjenici putovati elektronski, u deliću sekunde, zaštićenom i sigurnom pravosudnom mrežom. Nažalost, proces digitalizacije javnih tužilaštva za sada funkcioniše samo u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Sremskoj Mitrovici ali se svim silama borimo da se uz pomoć EU taj projekat proširi i na celu Srbiju. Dalje, ovim se otpočinje veliki projekat elektronske razmene podataka u pravosuđu putem Platforme za razmenu podataka.  U Estoniji je to X-road (o kome se dosta pričalo u Srbiji), dok druge zemlje koriste neko od vendorskih rešenja Microsoft-a, IBM-a i Oracla ili nekih drugih kompanija (SalesForce, recimo).

Elektronska razmena podataka je osnova za sve elektronske servise i dalje napredovanje eUprave i ePravosuđa, a mi tome posvećujemo veliku pažnju, jer želimo da našim građanima olakšamo svakodnevne poslove sa državnim organima, da u pravosuđu se smanji broj administrativnih procedura i papira koji guše efikasnost našeg pravosuđa.

Od danas na Internetu dostupno praćenje predmeta prekršajnih sudova

Tok predmeta za prekršajne sudove

 

Veliki broj građana se u svakodnevnom životu “susreće” sa prekršajnim sudovima koji sude u prekršajnim postupcima gde utvrđuju prekršajnu odgovornost fizičkog ili pravnog lica, odnosno preduzetnika (Prekršaji su najlakša vrsta kažnjivih dela u našem pravu te se i najveći broj građana susreće sa ovim postupcima).

Do sada, ukoliko ste hteli da saznate u kom je stadijumu Vaš prekršajni postupak, koje su radnje u postupku preduzete, koje odluke je doneo sud, koja pismena su primljena  itd., morali ste  da idete do konkretnog prekršajnog suda i te informacije tražite na šalteru nakon mukotrpnog čekanja u redu.

Predanim radom svih službenika Odseka za e-pravosuđe i uz podršku ministra, čekanje u redovima, zarad dobijanja informacije o predmetima prekršajnih sudova  je prošlost. Uz pomoć podrške USAID-ovog projekta JRGA, uspostavili smo praćenje prekršajnih predmeta preko Inteneta(Tok predmeta Prekršajnog apelacionog suda, tok predmeta prekršajnih sudova). Veb aplikacija za tok predmeta je prilagođena za pretragu putem mobilnih telefona i tableta (responsiv design– aplikacija se prilagođava veličini ekrana sa kojeg se pristupa), te praktično informaciju možete dobiti na bilo kom mestu koristeći samo mobilni telefon koji ima pristup Internetu.

Ova aplikacija je nadogradnja postojeće aplikacije za vođenje predmeta koju koriste prekršajni sudovi (SIPRES) i postojećeg Registra neplaćenih kazni koji je umnogome doprineo punjenju budzeta i boljoj naplati nenaplaćenih kazni (Povećanje iznosi neverovatnih 745%). SIPRES je izgrađen na open source .NET tehnologiji u kojoj programira veći broj ljudi u Srbiji i za sada se pokazao vrlo dobro.

Planiramo dalje unapređenje svih ovih sistema, kako bi građani i advokati mogli potpuno da ostvare uvid u sva skenirana dokumenta u  predmetima, ali i da elektronskim putem komuniciraju sa sudovima, i obrnuto. Prvi na redu je pilot projekat e-filing sa Upravnim sudom, a nakon toga i spuštanje aplikacije na sve sudove (roll out).

Podsetimo se da je Ministarstvo pravde u oktobru prošle godine omogućilo praćenje predmeta preko Interneta za Vrhovni kasacioni sud, Upravni sud i apelacione sudove, dok je krajem 2010. godine uspostavljeno praćenje predmeta osnovnih, viših i privrednih sudova. Sa ovim se konačno omogućava da se svi sudski predmeti prate preko Interneta i to na jednom mestu, čime se značajno štedi vreme i novac, kako građana, tako i sudova, a sama informacija dobija se na mnogo bolji i lakši način.

Dole šalteri, živeo Internet!

Registar neplaćenih kazni

Poštuj zakon podrži red – online registar neplaćenih kazni za prekršaje

 

Registar neplaćenih kazni
Registar neplaćenih kazni

Zbog niske naplate izrečenih novčanih kazni i zastarevanja istih (kazne zastarevaju u roku od godinu dana od dana kada su izrečene, odnosno u  roku od dve godine ako je organ preduzeo neku radnju u cilju naplate kazne) uspostavljen je Registar nenaplaćenih kazni. Trenutno je u registru oko 2.5 milijardi dinara nenaplaćenih kazni. Novac od kazni ide u budzet Republike Srbije, a odatle za škole, bolnice, sudove, nove puteve i sve ono što život građanima čini boljim.

Pre nego što odete do organa uprave po određenu dozvolu ili uverenje, proverite putem Interneta da li imate neku novčanu kaznu evidentiranu u Registru ili ne. Lica koja su pred sudom kažnjena za određeni prekršaj moraju da plate kaznu, jer  bez toga više neće moći od države da dobiju sve usluge i dozvole. Niko više neće moći da vara državu, registruje po nekoliko firmi, nekoliko dzipova, a da pritom ima neplaćene kazne za prekršaje i da se ponaša neodgovorno. Građani koji ne mogu kaznu platiti odjednom, mogu je platiti na 6 mesečnih rata. Ovim se pokazuje domaćinski i odgovorniji odnos prema državi jer će mnogo više novca ići u budzet, a to je novac svih građana. Moram da spomenem, da je pre uspostavljanja registra uspešnost naplate novčanih kazni bila na neprihvatljivo niskom nivou-do 30%.

Dešava se da poziv na broj na uplatnici ne bude odgovarajući te da se kazna ne izbriše po automatizmu ili da postoje određene poteškoće u tom smislu ali zbog toga nam je dostupna web provera na portalu. Ukoliko ste kaznu platili, a i dalje se nalazite u Registru, kontaktirajte prekršajni sud koji vam je kaznu izrekao da Vas izbriše iz Registra. Preko 270 hiljada građana je do sada posetilo Registar.

Statitsika posete registru
Statistika posete registru

Softversku osnovu Registra neplaćenih kazni čini program za vođenje predmeta SIPRES (Sistem prekršajnih sudova za automatsko vođenje predmeta), koji je izrađen uz pomoć USAID-a i njihovog projekta JRGA (Projekat za reformu pravosuđa i odgovornu vlast) i predviđen je članovima 331-336  Zakona o prekršajima. Ovim zakonom je propisano da organ uprave neće izdati dozvolu, uverenje ili registrovanje/promenu registracije pravnog lica ukoliko lice ima određenih neplaćenih kazni za prekršaje. Ovo se ne odnosi na dozvole i uverenja koji se odnose na lični status (lična karta, pasoš, izvod iz matične knjige rođenih i sl).

Izrada programa je trajala oko 2.5 godine, a program je izrađen u skladu sa potrebama sudova za prekršaje, uz učešće sudija za prekršaje u samom projektovanju i izradi programa.

Na mrežama i portalima se povela diskusija da će ovaj portal zloupotrebljavati banke, stanodavci i ostali da proveravaju svoje klijente i da će svako moći da proveri podatke o neplaćenim kaznama. Najveći broj zamerki se odnosi na zloupotrebu JMBG-a kao parametra za pretragu registra. JMBG je ličan podatak, a isti je odabran za parametar pretrage jer ga poseduje svaki građanin za razliku od verifikovanog elektronskog potpisa koji se spominje u diskusijama, a koji poseduje veoma mali broj građana. Trenutno ne postoji ni jedan drugi jedinstven i specifičan podatak za svakog građanina (pin, šifra, mejl itd.) koji je dostupan sudovima. Ovo će se promeniti kada Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave uspostavi Jedinstveni registar građana.

Takođe, svako ko koristi Vaš JMBG neće proći nekažnjeno jer je to krivično delo predviđeno u članu 146. Krivičnog zakonika: “Ko podatke o ličnosti, koji se prikupljaju, obrađuju i koriste na osnovu zakona, neovlašćeno pribavi, saopšti drugom ili upotrebi u svrhu za koju nisu namenjeni, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine”. Zloupotreba tuđeg JMBG broja u svrhu pretrage Registra predstavlja i kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, što predstavlja prekršaj iz člana 57 za koje je predviđena novčana kazna za fizičko lice od 5 do 50 hiljada dinara.

Kao upozorenje pravnim  i fizičkim licima da neovlašćenim korišćenjem tuđeg JMBG-a čine krivično delo i prekršaj, Ministarstvo pravde je postavilo upozorenje na Internet stranici registra.

Nemojte koristiti tuđi JMBG za neovlašćenu proveru podataka iz registra jer se svi podaci čuvaju i veoma lako mogu biti dostupni nadležnim državnim organima.

upozorenje

Uštede u Upravnom sudu i budući e-filing

Upravni sud je organizovan kao sud posebne nadležnosti sa sedištem u Beogradu i sa tri odvojena odeljenja u Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu. Svi predmeti koji su u radu u Upravnom sudu moraju da prodju pisarnicu u Beogradu pa se tek onda raspoređuju na dalje postupanje sudijama u zavisnosti od nadležnosti u sudska odeljenja u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Sud je za tu svrhu svakodnevno slao sudske vozače da prenose  papirne predmete i spise po nekoliko stotina kilometara iako Upravni sud u svom radu koristi vrlo moderan program za upravljanje predmetima (SAPS) zasnovan na tehnologiji EMC Documentum.  Program je uveden u rad 2012. godine pre dolaska nove administracije i uz pomoć donacije EU, međutim Upravni sud nije imao ni jedan funkcionalan skener da bi pored meta podataka mogao da u programu čuva skenirane spise predmeta. Novi skeneri omogućiće da se svaki spis skenira i da se drži na centralnom mestu u dejta centru u Nemanjinoj 9. Tako će svaki sudija, referent u pisarnici moći da pomoću programa SAPS pristupi sudskom predmetu sa svim podacima i skeniranim spisima. Ne samo što će pomenuti način rada doneti realne i svakodnevne uštede nego će doneti i uštedu prostora i onemogućiti da se predmet zagubi, nestane ili propadne imajući u vidu da pored postojećeg sudskog dejta centra u Nemanjinoj 9 uspostavljamo i disaster recovery lokaciju u Nišu u zgradi niške apelacije. Mislim da ovo pokazuje kako relativno male stvari mogu dovesti do velikih ušteda i poboljšanja u radu.

20151230_114700

Takođe, sledeće godine sa Upravnim sudom je planiran projekat potpunog izbacivanja papira iz rada putem e-filinga tj. potpune elektronske komunikacije između stranaka i Upravnog suda. To će biti pilot projekat za koji je odabran Upravni sud ali pomenuta platforma, ispod koje je će biti ESB(platforma za razmenu podataka u pravosuđu) će biti e-filing platforma za sve sudove. Ideja je da stranka može da se uluguje na portal sudova (koga takođe očekuje potpuni redizajn i prilagođavanje za mobilne uređaje) te da svaki dokument (tužbu, dopis) može da podnese preko Interneta i potpiše kvalifikovanim elektronskim potpisom te da ista takva elektronska dokumenta i dobija od suda. Na taj način praktično je moguće da ceo “posao” završite i bez odlaska u sud (!?!) ukoliko se odluka donosi na zatvorenom većanju odnosno da dodjete samo na suđenje. Duboko verujem da u narednih par godina možemo da napravimo potpunu digitalnu revoluciju u srpkom pravosuđu kako bismo ga učinili efikasnijim i približili građanima koji svakodnevno koriste Internet u svom radu.

Praćenje predmeta preko Interneta za Vrhovni kasacioni, Upravni i apelacione sudove

U Srbiji je krajem 2010. godine uspostavljeno praćenje predmeta preko Interneta (popularni tok predmeta) za osnovne,više i privredne sudove. Pomenuti elektronski servis je čak nagrađivan od strane Jedinstvenog informatičkog saveza Srbije ali i ograničen Rešenjem Poverenika za zaštitu podataka ličnosti u smislu prikaza određenih informacija iz predmeta.

Pomenuti servis je sada dopunjen sa podacima o predmetima iz Vrhovnog kasacionog suda, Upravnog suda i iz četiri apelaciona suda.

tok predmeta za blog_censored (1)

To za građane konkretno znači da neće morati da zovu telefonom ili čekaju na šalterima pomenutih sudova da bi saznali: ime sudije koji postupa u predmetu, osnov i vrednost spora, postupanje u predmetu, zakazana ročišta, da li je predmet rešen ili nije i drugo. Servis doprinosi i transparentnosi rada u pomenutim sudovima jer oko javnosti sada može mnogo jednostavnije i lakše da zna šta se u konkretnim predmetima događa a to će doprineti i povećanju same efikasnosti i ažurnosti sudija. Verujem da će ovaj elektronski servis biti od velike pomoći kolegama pravnicima i advokatima da svoje vreme iskoriste pametnije i bolje a da što manje gube vremena na čekanju i redu i obilascima sudskih šaltera. Servis ima upotrebnu vrednost i za javna tužilaštva, pravobranilaštva i druge državne organe koji imaju određeni upravni spor pred Upravnim sudom. Ovaj korak je tek početak jer želimo da pravosuđe u sledećih par godina napravi dzinovske korake u pravcu pobošanja korišćenja ikt tehnologija u svom radu i omogućavanja širih elektronskih usluga svim građanima. Informaciono-komunikacione tehnologije treba da budu alat koji će pre svega omogućiti nosiocima pravosudnih funkcija kvalitetnije, brže i lakše obavljanje svojih funkcija, ali i biti sredstvo za sveobuhvatni efikasni monitoring rada istih i olakšavanje pristupa pravdi za sve građane.Tehnologija nikad ne sme da bude dominantna, već samo da asistira i pomaže i tu ću citarati singapurskog Chief of Justice Yong Pung How  “Whatever changes the future brings, we must always remember that justice must be assisted, not dominated, by technology. Technology alone does not improve the system. It is people, assisted by technology, who make the justice system work. We must be careful not to blindly substitute technology or become slaves of technology.”

Yong Pung How

Koliko je Singapur napredovao u elektronskom pravosuđu je tema za poseban blog post,(kod njih se podnesci podnose elektronski, vidi ovde) ali važno je reći da nije tehnologija sama po sebi cilj, već je cilj da ceo sistem funkcioniše efikasnije, pravednije i jeftinije što će na kraju dovesti do toga da u zemlji imamo neuoporedivo bolje uslove za poslovanje. Ukratko, zahvaljujući sveobuhvatnim reformama u pravosuđu koje su bile oslonjene na korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija, Singapur je sada prvi na svetu u Doing Bussness listi Svetske banke po vremenu potrebnom za izvršenje ugovora. Takođe, 85% svih sudskih postupaka se završava u roku od 180 dana, te su zbog prevelike efikasnosti sudova advokati čak četiri puta štrajkovali u Singapuru.

Efikasnija i ekonomičnija medjunarodna pravna pomoć u Republici Srbiji

DMS Luris“Međunarodna pravna pomoć je saradnja različitih državnih organa na međunarodnom nivou”- prof. dr Dobrosav Mitrović – Osnovi međunarodnog privatnog prava. To jest, saradnja državnog organa Republike Srbije (Suda, tužilaštva, organa uprave…) sa nekim organom strane države. Saradnja se odvija povodom različitih stvari, a najviše je predmeta dostavljanja. Od ostalih predmeta (krivičnih i građanskih) koje su delom ili u celini u nadležnosti Ministarstva pravde su: Ekstradicije, transferi, izvršenje strane krivične presude, preuzimanje i ustupanje krivičnog gonjenja, tranzit okrivljenog preko teritorije RS, međunarodna otmica dece, reciprocitet, obaveštenje o propisima, uverenje o propisima, imovinski predmeti stranaca u RS i drugi oblici opštih vidova pravne pomoći (Izvođenje dokaza, izvod iz kaznene evidencije, potraživanje različitih spisa i drugo).

Luris

U Odeljenju za međunarodnu pravnu pomoć Ministarstva pravde je 1. juna ove godine počeo sa radom novi program (Document managment system – LURIS) u kojem diplomirani pravnici evidentiraju ovakvu vrstu predmeta, postupaju po predmetima i mogu da na jedan klik dugmeta generišu sam akt koji se dalje šalje nadležnim organima. Zamena papira ovakvim sistemom donosi preciznu evidenciju ko i koliko radi od državnih službenika i kakvu međunarodnu pravnu saradnju Republika Srbija ima sa drugim zemljama. Evidencija se do sada radila ručnim prebrojavanjem predmeta koje može da traje satima pa i danima. U sklopu pridruživanja Republike Srbije EU, sve je više zahteva nadležnih organa EU za dostavljanjem određenih podataka o postupanju domaćih organa u međunarodnoj pravnoj pomoći sa zemljama EU. Sami postupci sada traju kraće jer postoje vremenski alarmi ako neko od obrađivača probije zacrtane rokove u postupanju u predmetu. Obrađivačima je posao delom olakšan generisanjem gotovih akata iz obrazaca koji su pohranjeni u sistemu a sistem ih sam popunjava na osnovu već unetih podataka. Ovakvim sistemom se popravlja i položaj Republike Srbije u uslovima za poslovanje jer se omogućava da parnični postupci sa stranim subjektima koji ulaze u poslovne odnose sa domaćim državljanima traju kraće.

Sve u svemu, moderni alati – DMS sistemi su jedno od važnijih rešenja za sporost birokratije i nerad u državnim organima jer donose efikasnost, ekonomičnost i precizno izveštavanje o radu. Suštinski, eUprava pored lakšeg pristupa građana upravi, mora da se bavi i modernizacijom uprave savremenim alatima jer dzaba nam lep šalter (bio on i na Internetu) ako u pozadini stvari ne funkcionišu.

Specijalnu zahvalnost izražavam Kraljevini Holandiji koja je finansirala ceo projekat uvođenja ovog sistema u Republici Srbiji i Crnoj Gori. Ceo sistem je zbog ušteda razvijan na Microsoft SharePoint-u (Jer je Republika Srbija već kupila određeni broj SharePoint licenci), a sistem integrator je bio Atos IT Solutions u Srbiji, sa čijim zaposlenima sam odlično sarađivao kao menadzer celog projekta ispred Ministarstva pravde.

Lakše do informacija u Ministarstvu pravde

Pre nešto više od godinu dana počeo je sa radom Kontakt centar Ministarstva pravde. Prethodno Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu nabavilo je softver E-comm koji nikada nije pušten u rad. Smatrajući da je to odlična stvar, kolega Vladimir Pejčić i ja “bacili” smo se na implementaciju već kupljene platforme koja je tada “skupljala prašinu”. Softversko rešenje je razvijeno u Srbiji od strane srpske firme (Effecta Solutions) i predstavlja odlično rešenje za Kontakt centar. Isto rešenje se već koristi u nekoliko opština po Srbiji ali i u svetu (Estonija, Rusija, Ukrajina i Emirati…). Softver rešava nekoliko ključnih problema.

  • Velikom broju gradjana je potrebna određena informacija vezana za uslugu koju pruža neka od sistematizovanih jedinica u okviru Ministarstva. Gradjanin obično ne zna, niti mora da zna ko je nadležan da pruži konkretnu informaciju, odnosno uslugu. Pošto ne zna koji broj konkretno da pozove, dešava se da zove nenadležne službe i da gubi i svoje i njihovo vreme. Sa Kontakt centrom taj problem je rešen. Gradjanin zove jedan broj telefona (ili koristi druge kanale komunikacije), a operater u Kontakt centru njegov upit upućuje nadležnoj organizacionoj jedinici. Na taj način štedi se vreme samog gradjanina koji više ne mora da zove nekoliko brojeva telefona da bi došao do informacije, ali i vreme državnih službenika kojima ostaje više vremena da rade svoj osnovni posao.
  • Verujem da se i Vama milion puta desilo da Vas sa jednog šaltera upute na drugi, sa drugog na treći i tako u krug. Sa ovim sistemom nema više šetanja jer je uradjeno nešto što je preduslov za sam sistem. Taj preduslov je popis svih usluga koje državni organ pruža i sve detalje u vezi sa uslugom. Zaposleni u Kontakt centru imaju detaljne informacije o tome ko pruža određenu uslugu, u kom roku, koji je zakonski osnov, šta je sve potrebno od “papira”, na koji broj telefona se dobijaju informacije o usluzi i slično. Posebno smo zahvalni Kraljevini Švedskoj koja je preko SIPU fonda finansirala mini projekat koji je detaljno popisao sve usluge. Neko će reći da ove informacije postoje u zakonima i biće (delimično) u pravu. Medjutim, Ministarstvo u svom radu primenjuje čak 311 zakona, podzakonskih propisa i medjunarodnih ugovora, a čak ni tu ne pišu sve one važne i za gradjane bitne stvari (koji je broj telefona službenika koji pruža uslugu, recimo).
  • Od svakog broja telefona se pravi predmet sa tonskim zapisom razgovora izmedju operatera i gradjanina. Ako operater ne može odmah da da odgovor na postavljeno pitanje, tada on elektronski predmet prosledjuje mejlom nadležnoj jedinici u okviru Ministarstva, a nadležna jedinica nakon što vidi pitanje, pruži informaciju i  vraća odgovor Kontakt centru. Kontakt centar poziva gradjanina ili mu informaciju prosledjuje na neki drugi način koji je gradjanin izabrao (mejl, sms, skype, facebook, twitter, pismeno…). Manje priče, a više uradjenog.
  • Postoji evidencija i detaljna statistika broja poziva, te se može pratiti u kom roku odredjene organizacione jedinice rešavaju svoje predmete i ko koliko posla ima. Ovo je veoma važno za samu optimizaciju rada državne uprave i raspodelu posla u okviru Ministarstva te se organizacione jedinice koje imaju više posla mogu kadrovski pojačati državnim službenicima koji nemaju toliko posla.
  • Ako su svi operateri bili zauzeti i gradjanin nije uspeo da uspostavi vezu, Kontakt centar će to videti i pozvati gradjanina. (Ne moram da pričam koliko se gradjani iznenade na ovu opciju.)
  • Kontakt centar ne koristi samo telefonsku liniju za pružanje informacije, već su tu uvezani svi kanali komunikacije koje Ministarstvo zvanično koristi. U pitanju su mejl kontakt@mpravde.gov.rs, kontakt forma na sajtu ministarstva, sms na broj 065 / 9 – 858 – 000, skype: pravdars (da, zaista funkcioniše:)), Twitter i Facebook.
  • Zaposleni u Kontakt centru su prošli obuku za komunikaciju, predavač im je bila Alisa Vrabac a celu obuku je finansirao JRGA projekat USAID-a na čemu smo im posebno zahvalni. Oduvek pričam da ono što gradjani “vide” jesu ministar, zgrada, online prisustvo  i službenik sa druge strane telefonske žice te je veoma važno da se komunicira na dobar način po najvišim standardima. Jedno od pravila koje sam ja zapamtio jeste da nikada ne smete da kažete ne, već uvek morate da ponudite rešenje ili uputite na nadležne.
  • Kontakt centar ima limitirano pravo pristupa za one organizacione jedinice Ministarstva koje u svom radu koriste neki informacioni sistem, te može gradjaninu reći status njegovog predmeta.

Ovo je prvi korak u implementaciji ovog rešenja, drugi korak će biti implementacija i same pisarnice u ovaj sistem, kroz novi informacioni sistem Ministarstva pravde koji će uključiti sve organizacione jedinice u jedan dms. Sa tim korakom, Kontakt centar će prerasti u pravi One Stop Shop ili Kancelariju za brze odgovore, gde će gradjanin na jednom mestu završiti sav svoj posao, dobiti sve informacije i usluge. Posebnu zahvalnost dugujemo kolegama koje vredno i predano rade u Kontakt centru, Darku Boškoviću i Aleksandri Lukić.

Strategija razvoja eUprave za period 2015 – 2018

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave osnovalo je Radnu grupu za izradu Strategije razvoja eUprave u Republici Srbiji za period od 2015.  do 2018. godine. Radna verzija Strategije je identifikovala ključne prioriteta za dalji razvoj  eUprave u Republici Srbiji (po mom mišljenju, osnovu razvoja eUprave), a najvažniji su:

  1. Zaokružiti zakonodavni i strateški okvir i to kroz sledeće aktivnosti:
    •Izmene Zakona o upravnom postupku, Zakona o državnoj upravi, Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o zaštiti podataka o ličnosti,  Zakona o arhiviranju i arhivskoj građi,  donošenje Zakona o elektronskom poslovanju, ustanoviti zakonski okvir za ponovno korišćenje podataka javne uprave, implementirati preporuke o korišćenju otvorenih podataka javne uprave (Open Data),
    • Usvajanje Zakona o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka.
  2. Uspostavljanje infrastruktura e-uprave i ključni elementi koji podrazumevaju sledeće:
    • formiranje osnovnih registara (građani, prostorni podaci, adresni registar),
    • omogućavanje pravilnog korišćenja registra privrednih subjekata,
    • formiranje dodatnih registara kao što je registar organa javne uprave, registar zaposlenih u organima državne uprave,
    • unapređivanje i propisivanje pravila za korišćenje mrežne i serverske infrastrkture elektronske uprave,
    • realizovanje servisne magistrale organa javne uprave (Government Service Bus);
  3. Interoperabilnost i standardizacija za koju je potrebno:
    • izvršiti klasifikacije podataka,
    • postaviti i definisati pravila za ponovnu upotrebu (reuse) podataka javne uprave koji su već u sistemu,
    • realizovati pristup svim otvorenim podacima (Open Data model) javne uprave.
  4. Usluge za koje je potrebno:
    • realizovati grupe usluga koje su u skladu sa potrebama korisnika prema EU preporukama,
    • prilagoditi organizacione procese primeni IKT tehnologija
    • omogućiti korišćenje usluga korisnicima iz inostranstva
    • usmeriti posebnu pažnju na usluge koje pomažu razvoj poslovanja, specijalno za mala i srednja preduzeća

Razvoj eUprave u Srbiji do ovoga trenutka je išao stihijski bez potpune zakonodavne osnove, bez razvijenih registara (registar gradjana npr), bez realizovane servisne magistrale organa javne uprave (van Beograda), bez definisanih pravila za razmenu podataka između državnih organa. Tako su se razvijale određene eUsluge i portal Euprave u Republici Srbiji. To je kao da kuću pravite od krova. Sada kada se ta “kuća” nakrivila, vraćamo se temeljima eUprave u jednoj zemlji. Dobra stvar je i to što se u pregovorima sa EU, ova tema sama nameće kroz konkretne zahteve EU, da recimo državni organi razmenjuju podatke izmedju sebe (takozvana Government-to-Government eUprava).

Strategija predviđa da će realizacija gore navedenih prioriteta biti IKT osnova i podrška za realizaicju “Kancelarije za brze odgovore”.  Građani će prestati da izigravaju kurire između državnih organa, recimo podnošenje čuvenog izvoda iz Matične knjige rođenih ne starijeg od 6 meseci, tek kada bude razvijen Registar građana, u kome će se pohraniti sve informacije o jednom građaninu. Državni organ će tada umesto zahteva za papirom (izvodom iz MKR) izvršiti upit u bazu Registra građana (opet preko Government Service Bus uz definisane kriterijume i pravila). Teškoće u razvoju eUprave u Srbiji su velike jer sama eUprava nije u fokusu političkih problema, postoji veliki broj organa koji mora biti uključen u ovakav poduhvata primećuje se i nedostatak IT pismenosti u samoj državnoj upravi (recimo, državni stručni ispit koji se polaže za rad u državnoj službi ne sadrži ispit iz oblasti IT-a, računara i slično) ali i među političkim subjektima IT, Internet, eUprava nisu teme o kojima se rado priča.