Šta nam dolazi posle digitalizacije?

Pandemija virusa korona je od 2019. do danas do neslućenih razmera ubrzala proces digitalizacije na celokupnoj planeti i uradila više za digitalizaciju i IT nego svi IT-ijevci u prethodnih deset godina zajedno.

Za većinu javnosti u Srbiji pojam digitalizacija je bila sinonim samo za digitalizaciju televizije što je samo fragment istine. Međutim, i te kako je dobar deo srpskog društva upoznat sa pojmom digitalizacije koja predstavlja proces prevođenja analognog u digitalno. Digitalizovati se može sve od tona, slike, dokumenta ili poslovnog procesausluga.

Koliko će digitalizacija tek uzeti maha u srpskom društvu vidi se i po izjavi Mihaila Jovanovića, direktora Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu da će država Srbija digitalizovati 2.000 usluga koje javna uprava pruža privredi. Ovakve stvari su u državi Srbiji pre deset godina bile potpuno nezamislive i rezervisane samo za najuspešnije zemlje u digitalizaciji – Singapur i Estoniju.

Privatni sektor, kako to uvek biva, napreduje mnogo brže. Već sada imamo primer banaka u kojima se već duže vreme koriste razne poslovne aplikacije, dok korisnici banaka koriste mobilne aplikacije ili čak chatbotove za korišćenje usluga banke. Sve to je dovelo do toga da u bankarskom sektoru u poslednjih deset godina imamo na hiljade otpuštenih radnika na šalterima banaka i zatvaranju ekspozitura jer banke na taj način smanjuju troškove i povećavaju profite.

Digitalizacija poslovanja i poslovnih procesa donosi velike uštede, veću efikasnost i produktivnost i to je svima sada jasno. Međutim, to nije sve. Najhrabriji koji su digitalizovali svoje poslovne procese u smislu da zaposleni u velikoj meri rade u poslovnim aplikacijama idu i korak dalje.

Naime, za sve one privredne subjekte, državnu upravu, pravosudne profesije i sve druge koji su u dobroj meri digitalizovali većinu procesa ili samo neke od procesa, digitalizacija predstavlja osnov za dalje unapredjenje putem tehnologije robotske automatizacije procesa(robot process automatization) i veštačke inteligencije (VI).

Šta je to RPA? RPA je skraćenica od engleske reči Robot process automatization. Pojam predstavlja sposobnost da roboti obavljaju rad koji inače obavlja čovek u digitalnom okruženju – jednoj ili više web ili desktop aplikacija. Roboti mogu obavljati sve veći procenat rada na računaru koji sada obavlja čovek.

Na primer, robot može da se prijavi na bilo koju aplikaciju, pročita potrebne podatke, po potrebi te podatke ukrsti sa podacima iz druge poslovne aplikacije ili podacima sa interneta i da nakon toga generiše dokument (PDF) na osnovu prethodnih podataka, taj dokument potpiše kvalifikovanim elektronskim potpisom i pošalje ga na odredjeni mejl.

Navedene poslove robot radi mnogo brže od čoveka, bez ikakvih grešaka i to non stop.

Povećanje produktivnosti i efikasnosti je minimum 10 puta bolja od običnog čoveka koji radi za računarom 8 sati uz zakonom dozvoljenu pauzu.

Hint – nije robot već ljudski power nap 🙂

Realno, ljudi i nisu stvoreni da obavljaju dosadne, zamorne i repititivne poslove bili oni fizički ili digitalni. Najveća automatizacija se prvo desila u fabrikama gde su fizički roboti u velikoj meri zamenili čoveka i doveli do znatnog povećanja produktivnosti i efikasnosti.



Mesto gde robote ili popularno nazvane botove ne biste očekivali su i društvene mreže. Zbog botova je propao posao kupovine Twitter-a za 44 milijardi dolara od strane Elon-a Musk-a koji tvrdi da je ceo Twitter sačinjen od čak 20% botova dok zvanični Twitter tvrdi da ih je manje od 5%.

Medjutim, vidimo da pravi tviteraši ne veruju zvaničnom saopštenju Twitter-a ili su možda i ovde glasali botovi 🙂

Bilo kako bilo, digitalni roboti su tu i došli su da ostanu a sa tehnologijom AI-a postanu još pametniji i obavljaju sve kompleksnije zadatke koje sada radi čovek. RPA tehnologija svake godine raste za čak 30% i trenutno je vrlo “vruća” tema u IT svetu.

Velike IT kompanije se već bore za svoje mesto pod suncem a lider u industriji su verovali ili ne Rumuni sa kompanijom UI Path koja počela kao start-up a 2021. godine procenjena na preko $35 milijardi a čiji je CEO i osnivač Daniel Solomon proglašen prvim bot milijarderom sa procenjenom vrednošću imovine od $2.9 milijardi dolara.

Cene robota nisu zanemarljive i mislim da je to jedini razlog zašto automatizacija nije u većoj meri preplavila i našu zemlju. UI path u stvari i ne prodaje robote već ih samo iznajmljuje na godišnjem nivou a cene se kreću oko 10.000 evra godišnje samo za licencu za robota bez bilo kakvog prilagodjavanja konkretnom poslovnom okruženju što se isto papreno naplaćuje i može da prevaziđe cenu licence.

Iz svih navedenih razloga sa svojim timom programera još pre dve godine rešio sam da razvijemo domaće rešenje koje smo nazvali, onako po srpski – Radiša 🙂

Radiša može puno toga da uradi ali pre svega automatizuje repetitivne i zamarajuće poslove na računaru, koje sada obavljaju ljudi (koji uopšte nisu srećni zbog toga).

Ukoliko ste tokom čitanja ovog teksta možda pomislili da imate i vi neki posao koji biste mogli da automatizujete, budite sigurni da ste verovatno u pravu. Tako da za sve one koji žele potpuno besplatno da se posavetuju o ovoj tehnologiji i njenoj primeni u njihovom konkretnom poslovnom slučaju mogu slobodno da mi se obrate na moj mejl mariomaletic85@gmail.com ili kontakt formom ispod teksta.

Clever Png vectors by Lovepik.com

Kako kupiti Bitcoin za dinare?

Pošto smo naučili kako da otvorimo wallete, instaliramo programe i vinemo se u svet kripta, treba sada da nastavimo dalje na sledeći korak, a to je: kupovina kripta.Da bismo zaradili novac ipak moramo nešto da uložimo ili da jurimo besplatan kripto po airdropovima o čemu ću pisati nešto kasnije. Elem, postoji više načina na koji možete da kupite kripto za dinare ali treba da znate da fijevi(naknade za konverziju i razlike u kursevima) mogu biti u rasponu od toga da vam neko plati dodatno što uzimate kripto od njega za novac do toga da se ne isplati da ulazete iznose manje od 200evra za kupovinu kripta jer ta jedina nasa menjacnica koju ne bih sad imenovao naplaćuje čak 7.000dinara fiksno naknade za kupovinu kripta za dinare a onda na to još dodatnih nešto oko 4.5%.

Ovako visoke naknade pravdaju visokim naknadama na ETH mreži koju jedino koriste. (Uvedite BCS i TRON i eto rešenja!?). Elem, naknade na eth mreži, takozvani Gwei moze biti prilično visok i razlikovati se do nekoliko puta u raznim pikovima na mreži

Najpovoljnija solucija vam je da se nadjete sa nekim iz ekipe Tether.rs gde mozete proci sa vrlo malim naknadama od 2.5% do 4% bez fiksne provizije. Način zamene kripta je ipak dosta retro za stanje razvoja weba u web3.0. Ukratko, kontaktirate nekog porukom nakon što napravite nalog na tom sajtu ili ako je neko napravio oglas da je odmah ostavio broj – zovete.

Medjutim, dogadja se da niko sa sajta nije likvidan, ne može da dodje ili da postoji neki drugi razlog koji vas sprečava da kupite ili prodate kripto na najpovoljniji način. Šta tada raditi? Na šta uvek možemo ići prilikom ulaska u kripto?

Ukoliko se ne odlucite za centralizovanu menjacnicu ili grupu anonimusa na Tether.rs mogu da preporučim momke koji rade i manje i veće iznose i to svakog radnog dana, cak i vikendom, poenta je da najavite samo dan ranije.

Elem, nalaze se uvek po Novom Beogradu ili Zemunu, obično u restoranu Sač u Rabina Alkalaja kod Zemunskog parka ili MoonZe pivnici u Gospotskoj ulici mada mogu doći i u vaš kraj. Procenti su -4% za kupovinu kripta(Štedite u startu 7.000din! i još neki procenat dole zaista su velike uštede) i -5% za prodaju kripta u evre ili dinare u principu šta vam više odgovara. Podržane su svi veci blockchainovi od Btc, Ether, Bnb, Matic, Tron, a mogu i altovi uz nesto nizi kurs! Takodje potražite i dva alta koja isto imaju lepu prognozu za nekoliko puta gore a za njih placate duplo manji fee samo 2%!

Ukoliko želite kontakt možete pisati na kontakt formi ovde.

Nakon što budete imali na walletu makar 500e ili 100e u Great Serbia tokenu okriću vam kako da to uvećate 2,3,4 ili čak 10 puta!

eSud – aplikacija za elektronsko vođenje sudskih postupaka

Srpsko pravosuđe priključilo se klubu razvijenih evropskih i svetskih zemalja u kojima je postupanje pred sudom moguće elektronskim putem.

Prvi put sam ovu mogućnost video prilikom studijskog putovanja u Singapur 2015. godine kada sam završio njihov trening End-To-End Court Technology. Sve troškove snosila je Republika Singapur i hvala im na tome.

Singapur je potpuno digitalizovao kako krivične tako i građanske sudske postupke i ima odvojene softvere za e-filing kako u građanskim stvarima (eLitigation) tako i u krivičnim stvarima (ICMS – Integrated Ciminal Case Filing and Managment System).

Vrlo je fascinantna činjenica da sud sve tužbe dobija na ovaj način, a da građani koji ne koriste Internet, tužbe uređuju u posebnim biroima koji tužbu šalju sudu na ovaj način i za to uzimaju određenu naknadu. Singapur je e-filing počeo još davne 1995. godine i tada je najveći problem bio  bandwidth koji je tada bio minimalan na maksimumu od 56k i vrlo je teško bilo proslediti skenirana dokumenta.

Zbog ovog sistema i naravno drugih uređenih stvari Singapur je prvi na Doing Business listi za izvršenje ugovora, čak su u par navrata imali štrajkove advokata jer sudski postupci “prebrzo teku” (bar po tadašnjem mišljenju njihovih advokata 🙂 ).

Nakon naučenog i vidjenog, rešili smo da krenemo tim stopama i već iste godine budzetirali sistem za elektronsku razmenu podataka i sproveli javnu nabavku za izradu sistema u koju je bio uključen i portal eSud. Nakon toga, na izradi sistema od ideje do realizacije proteklo je oko 2.5 godine.

Ceo sistem je zamišljen tako da jedan portal, u ovom slučaju eSud služi za elektronsko vođenje svih budućih sudskih postupaka, da preko pravosudne magistrale za razmenu podataka, podatke stranaka i advokata šalje i prima iz sudskih programa za upravaljanje predmetima (Ima ih više). U ovom slučaju štedi se vreme u sudu jer se podaci ne prekucavaju već se elektronskim putem “prevlače” iz jednog sistema u drugi dok se na drugoj strani štedi vreme i novac u smislu predaje tužbe sudu, pošti, poštanskih usluga i slično.

Za pilot projekat uzet je Upravni sud jer je njegov softver za upravljanje predmetima najmoderniji, centralizovan i najlakše je bilo razviti nešto na jednoj zaokruženoj celini imajući u vidu da postoji samo jedan sud posebne nadležnosti u tim predmetima.

eSud omogućava potpuno elektronsko vođenje upravnog spora, ponavljanje upravnog spora, izvršenje u upravnom sporu i prigovor u upravnom sporu.

Softver je potpuno besplatan, potreban je samo Internet, čitač i kvalifikovani digitalni potpis koji možete aktivirati i u stanicama MUP-a ukoliko imate ličnu kartu sa čipom, tako što ćete odštapati i potpisati ugovor na ovom linku i otići u MUP gde će vam besplatno aktivirati digitalni potpis. Ne zaboravite da zapamtite PIN digitalnog potpisa koji će biti potreban prilikom logovanja na sistem i potpisivanja dokumenata. Takođe, digitalni potpis možete dobiti i u Privrednoj komori Srbije i u ostalim kvalifikovanim sertifikacionim telima i potpuno je svejedno koji ćete koristiti.

Pre korišćenja sistema, preporučio bih da pročitate uputstvo za korišćenje gde je detaljno objašnjen proces registracije, upotrebe sistema i sve druge važne stvari.

Sistem pored slanja i primanja podnesaka elektronskim putem omogućava i potpuni uvid u sve spise predmeta, pregled kalendara zakazanih ročišta, uvid u sve bitne informacije o predmetu kao što su postupajući sudija, protivna strana i slično.

Takođe, moguće je dobijati notifikacije  i SMS porukom, ukoliko se korisnik opredeli za to, pored već postojećih notifikacija koje postoje u samoj aplikaciji.

Korišćenje sistema je besplatno i dobrovoljno, ali verujem da će ovo biti jedan od alata bez koga će bavljenje advokatskom profesijom biti nezamislivo za deset godina.

Takođe, ovo je jedan veliki korak u digitalizaciji za srpsko pravosuđe a sledeće godine nastavićemo još većim koracima napred jer ćemo  pored Upravnog suda da digitalizujemo i privredne sudove što će značajno uticati na poziciju Republike Srbije na Doing Business listi.

 

 

 

Brži pravosudni postupci uz pomoć elektronske razmene podataka

Od danas su svim pravosudnim organima (sudovi, javna tužilaštva) kao i pravosudnim profesijama sa javnim ovlašćenjima (javni beležnici i javni izvršitelji) dostupni u zatvorenoj pravosudnoj mreži na Pravosudom informacionom sistemu podaci o prebivalištu, boravištu i istorijatu prebivališta. To je rezultat projekta elektronske razmene podataka koje je Ministarstvo pravde započelo još 2015. godine, dok je konkretan Protokol sa Ministarstvom unutrašnjih poslova koji je predvideo ovaj set podataka za razmenu potpisan 31.7.2017. godine. Protokol predviđa još dosta setova za razmenu, koji će proed prebivališta, značajno ubrzati mnoge sudske i druge pravosudne postupke. Postupci će se ubrzati jer sve radnje u nastavku su zamenjene jednim klikom miša:

  1. Sudija zastaje sa postupkom i izdaje nalog da se prebivalište pribavi od MUP-a;
  2. Izrađuje se dopis MUP-u,
  3. Dopis se frankira, stavlja u koverat i ekspeduje Pošti(pri tome se plaćaju poštanski troškovi);
  4. Dopis iz Pošte fizički stiže MUP;
  5. Preduzima se radnja sortiranja pristiglih dopisa i dostavljanja nadležnoj službi;
  6. Službenik MUP-a postupa po zahtevu
  7. Još jedna runda štampanja dopisa, frankiranja, ekspedovanja, itd..

Za to vreme prođe 3-6 meseci a postupak “stoji”. Ako se pogreši JMBG vraćamo se ponovo na tačku 1.

Takođe, pored prebivališta iz MUP-a, koriste se još podaci o privredim subjektima iz APR-a, podaci o osiguranju iz Centralnog registra za obavezno socijalno osiguranje, podaci o prekršajnoj osuđivanosti iz prekršajnih sudova i podaci o licima koji izdržavaju kaznu zatvora u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija.

U toku februara planiramo da omogućimo i izvode iz matičnih knjiga rođenih, umrilih i venčanih koji građani više neće morati sami da pribavljaju kada idu u sud ili kod javnog beležnika…

Sigurnost ovog sistema je mnogo veća od nekadašnjeg rada jer je pristup dozvoljen samo ovlašćenim licima u pravosudnom organu, uz menjanje lozinke svaka dva meseca, dok se lice fizički moraju nalazite u sudu odnosno javnom tužilaštvu(podaci nisu na Internetu niti se sa Interneta može pristupiti sistemu), pri tome se čuvaju svi logovi ko je kada i za koji predmet proveravao koje podatke uz još sigurnosnih aspekata koje ne bih posebno ovde pominjao.

Verujem da će ovaj sistem pored značajnog ubrzanja postupka, za šta je nabolji primer Osnovni sud u Novom Sadu koji je koristeći ove alate smanjio broj izvršnih predmeta za skoro trećinu (O tome ću posebno pisati), dovesti do značajnih materijalnih ušteda pre svega u poštarini, štampi ali i ljudskim resursima.

 

Log in nove verzije aplikacije

Ubuduće manje obilazaka šaltera i administracije za građane prilikom prometa nepokretnosti

Ministarstvo pravde je prvog radnog dana ove godine pustilo u rad novu verziju aplikacije za overu prometa nekokretnosti koju koriste javni beležnici da bi proverili da li je nepokretnost možda već prometovana kao i izvršili evidentiranje prometovane nepokretnosti. Reč je aplikaciji koja je sprečila duple prodaje stanova i velike mahinacije koje su se dešavale u ranijem periodu.

Log in nove verzije aplikacije

Pored toga, aplikacija je sada unapredjena na taj način da koristi šifarnike o nepokretnostima koje koristi Republički geodetski zavod (Katastarski broj nepokretnosti, katastarska opština i drugo) i to putem elektronske razmene podataka koristeći web servise.

Nakon što Katastar bude završio pripreme za unapredjenje svojih aplikacija, građani će na osnovu ove aplikacije i drugih unapređenja u Poreskoj upravi i Republičkom geodetskom zavodu moći da završe proces uknjižbe, pa i podnošenja poreske prijave za porez na promet nepokretnosti moći da završe, ukoliko tako to predvidi novi Zakon o prometu nepokretnosti,  direktno i samo kod javnog beležnika jer sadašnja aplikacija omogućava elektronsku razmenu podataka sa RGZ-om i Poreskom upravom te će u dogledno vreme građani umesto tri šaltera (Javni beležnik, Katastar i Poreska uprava) proces kupovine novog stana završiti na jednom mestu. Ključna ideja iza celog projekta je da se građanima i privredi sam postupak prometa nepokretnosti maksimalno olakša i pojeftini, da državne institucije elektronski razmenjuju podatke a ne da građani budu kuriri izmedju državnih institucija i da nose potvrde od jednog do drugog državnog organa.

Ubuduće, građani prilikom kupovine stana neće morati obilaziti brojne šaltera već će sve završiti na jednom mestu.

Takođe, nova aplikacija omogućava mnogo brži i efikasniji rad javnih beležnika a mnogo veću sigurnost za građane i privredu prilikom prometovanja nepokretnosti.

Početkom marta 2018. novi Zakon o upisima u katastar bi trebao da definiše sve potrebne stvari i da da zakonodavni okvir celom projektu dok je Ministarstvo pravde već sada napravilo tehničke i softverske pripreme da omogući efikasnu primenu zakona i da građanima i privredi što više olakša i pojeftini promet nepokretnosti bez umanjenja pravne sigurnosti samog prometa.

Budući izgled sudskih portala

Unifikacija sudskih portala na jedinstvenoj platformi

Dosadašnje stanje sudskih prezentacija na Internetu bilo je na vrlo nezadovoljavajućem nivou. Većina sudova imala je sajtove koji nisu ispunjavali osnovne standarde ni u pogledu sadržaja koji je na njima objavljivan, ni u izgledu i prilagođenosti prikaza na mobilnim uređajima, a ni u pogledu minimuma informatičke bezbednosti.

Takođe 12 sudova opšte nadležnosti uopšte nema svoju prezentaciju na Internetu (10 osnovnih sudova i čak 2 viša suda!), a dobar deo sudova uopšte nema adekvatno održavanje portala te ne može da obaveštava javnost o svom radu. Dosadašnja praksa da svaki sud ima svoj poseban sajt, sa posebnim cmsom, dizajnom, hostingom i održavanjem je katastrofalan. Takav koncept dovodi do visokih troškova izrade portala, njegovog održavanja i hostinga za koji sredstva izdvaja svaki sud ponaosob (troškovi mogu biti i mali ali kada se pomnože sa 162 sudske instance dolazi se do vrtoglavih troškova).

Pored vrlo visokih troškova, i kvalitet tih prezentacija je na vrlo niskom nivou. Za izradu sajtova u sudu ne postoje neophodna i vrlo specifična veb-dizajnerska znanja koja su potrebna što dovodi do problema čak i kada se neka firma angažuje da u potpunosti izradi portal.  To dovodi do toga da je pristup građana pravdi lošiji nego što bi trebao da bude.

Zbog toga smo krenuli u posao unifikacije sudskih portala pre svega u izgledu, sadržaju ali i u pogledu korišćenja centralizovanog softverskog rešenja za sve sudske portale.

Dizajn portala koji će koristiti svi sudovi je sada popularni ”metro dizajn” u bojama srpske trobojke. Dizajn je pregledan, čist i sveden i kao takav  omogućiće brže i lakše snalaženje posetiocima sudskih sajtova.

Budući izgled sudskih portala
Popularni metro dizajn i boje sprske zastave su primenjene kao dizajnerska osnova budućih unifikovanoih sudskih portala

Osnovni cilj projekta je da se omogući bolji pristup građana pravdi kroz prilagođenost sudskog portala mobilnim i tablet uređajima, uz postavljanje adekvatnog sadržaja koji je bitan za građane i advokate (postoji cela analiza izrađena na tu temu). Takođe, napraviće se ogromne uštede imajući u vidu da se održavanje, hosting i dalji razvoj sudskih sajtova neće plaćati 162 puta već samo jednom. Kvalitet i bezbednost portala biće na visokom nivou imajući u vidu da su na projektu radili profesionalci, i to stručnjaci Odseka za e-pravosuđe Ministarstva pravde i kompanija Effecta Solutions koja je izradila već nekoliko državnih portala, između ostalog i portal Vlade Republike Srbije (sada već zastareli ali u vreme izrade vrlo funkcionalan i bezbedan portal koji do sada nije poklekao stalnim napadima koji se na njega vrše) kao i dosta različitih portala za Ministarstavo finansija, Ministarstvo privrede, Ministarstvo pravde i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.

U praksi će to izgledati tako što će informatičar u nekom sudu proći prvo obuku za korišćenje platforme, dobiti celu platformu za portal kao SaaS (sajt kao softversku uslugu), preuzeće pristupne parametre, ulogovati se i sam popuniti sadržaj na sajtu suda i objaviti sajt. Sve poslove  održavanja, hostinga, bezbednosti i daljeg razvoja platforme koja će hostovati stotinu sudskih portala obavljaće Ministarstvo pravde, a ne sudovi kao do sada. Ono što ostaje na sudu jeste da blagovremeno i ažurno objavljuje sadržaj na svom sajtu i to potpuno samostalno.

Obuka za korišćenje sudskih portala

Ovaj koncept će umnogome doprineti i bezbednosti jer je praksa do sada pokazala da se koriste nebezbedni plaginovi, kao i delovi koda koji ostavljaju mnogo prostora za neželjene ulaske na sajt, hostinzi koji su neodgovarajući zbog čega sajtovi budu nedostupni čak i danima. Bezbednost će se ubuduće povećati jer je kupljena posebna hardverska infrastruktura a oprema je instalirana u zaštićenom pravosudnom data centru u Nemanjinoj 9. Takođe, primenjeni su i najviši softverski standardi koji omogućavaju efikasno branjenje od DDOS i drugih napada o čemu ne bih previše govorio 🙂

Ideja je da se, ako se pokaže uspešnim, projekat proširi i na javna tužilaštva i na zavode za izvršenje krivičnih sankcija gde takođe imamo nezadovoljavajuće internet prezentacije.

Mislim da ovaj koncept treba da primene sve organizacije koje imaju veći broj organa, filijala ili drugih organizacionih jedinica  jer jedino ovakav koncept pruža kvalitet, uštede i dugoročnu održivost celog sistema.

 

 

 

Ekspoze Ane Brnabić u oblasti ePravosuđa

 

Процесом дигитализације ускладићемо и унапредити транспарентност и функционисање правосудног система. У наредним годинама реално је да остваримо три важна циља употребом електронског правосуђа:

Први корак ка ефикасном електронском правосуђу је централно дневно извештавање о раду свих правосудних органа, које ће бити доступно јавности и надлежним органима, коришћењем напредних пословно аналитичких алата. Почећемо од дигитализације рада свих јавних тужилаштава и установа за извршење кривичних санкција у Републици Србији, а потом се окренути и ка централизацији свих релевантних регистара и евиденција у правосуђу.

Увођење система електронске доставе и електронске огласне табле судова је други важан корак у побољшању рада постојећег система правосуђа. Електронска комуникација између државних органа и органа правосуђа ће у пракси значити да ће се стотине хиљада папира који су достављани традиционалним путем, заменити електронском разменом података. То не само да ће довести до драстичних уштеда у буџету Републике Србије, већ ће резултирати и знатним убрзавањем судских и тужилачких поступака. Поред тога, путем интернет сервиса „Е-суд“, биће омогућена електронска размена између страна у поступку и суда, што поново води до уштеда у новцу и времену како грађана тако и државе. Електронске огласне табле судова допринеће, на стандардизован начин, бржем и једноставнијем информисању и лакшем спровођењу процесних радњи.

Трећи кључни циљ односи се на битно унапређење рада Државног правобранилаштва, уз истовремено успостављање ефикасних система за надзор над радом правосудних професија. Јавним бележницима ће бити омогућен бржи приступ подацима Републичког геодетског завода (РГЗ), што ће довести до веће правне сигурности и боље пословне климе у Републици Србији. Ово ће такође умногоме утицати на ранг Србије на „Doing Business“ листи Светске банке и биће координисана активност неколико ресора у Влади Србије. Предстоји нам омогућавање повезивања јавних бележника и јавних извршитеља са базама података којима располажу све институције од значаја за њихов рад, а све у циљу повећања њихове ефикасности, као и редовно вршење надзора над њиховим радом. Крајњи циљ је унапређење правне сигурности, квалитета и ефикасности поступака који су пренети овим правосудним професијама у надлежност.

 

Digitalizacija drzavnih advokata Republike Srbije

Radi povećanja efikasnosti u radu Državnog pravobranilaštva i bolje zaštite imovinskopravnih interesa države, o kojima se taj organ stara, uspostavljen je poslovni softer za upravljanje predmetima koji obuhvata celokupan tok i životni ciklus predmeta, od primanja pošte, zavođenja predmeta, dodele obrađivača, postupanja obrađivača sa predmetom, generisanja raznih podnesaka, njihovog ekspedovanja, izveštavanja o postupanju, do konačne odluke i arhiviranja. Кroz automatizaciju procesa, uspostavljanje elektronske evidencije dokumenata i predmeta unapređen je i mehanizam izveštavanja o ročištima i odlukama u predmetima te je nemoguće da kroz izrađen sistem alarma se desi da neki prekluzivni rok bude propušten ili da se ne izadje na ročište zbog omaške.

MS SharePoint
MS SharePoint

Do sada su službenici, bez aplikacije prilagođene potrebama rada, pre svega izveštavanju o ročištima i praćenju stanja u spisima predmeta, značaj deo svog radnog vremena gubili na dobijanje tih podataka iz „papira“.

Državno pravobranilaštvo će nadalje svoje nadležnosti koje se sastoje i u pravnom zastupanju Republike Srbije, odnosno njenih organa i organizacija ispunjavati na moderniji način, i to kroz MS SharePoint sistem koji omogućava potpuno upravljanje predmetima u radu, elektronsku razmenu dokumenata, automatsko generisanje određenih obrazaca, automatsko skeniranje i združivanje spisa, pregled elektronskih predmeta, ročišta i zadataka u okviru radnih procesa Državnog pravobranilaštva.

 

MS SharePoint
Softver za upravljanje predmetima u Drzavnom pravobranilaštvu

Sledeći korak u ostvarenju vizije elektronski osposobljenih državnih advokata je elektronsko podnošenje i primanje pismena od suda, kao i elektronska razmena podataka sa drugim državnim organima koja će u značajnoj meri unaprediti i ubrzati rad Državnog pravobranilaštva Republike Srbije.

Živela eSrbija!

Oprema za privredne sudove

Najveće ulaganje Srbije u računarsku infrastrukturu privrednih sudova ikada!

Vlada Republike Srbije na čelu sa premijerom Aleksandrom Vučićem i Ministarstvo pravde na čelu sa ministrom pravde Nelom Kuburović nastavlja sa snažnom podrškom radu privrednih sudova i podrškom u razvoju elektronske uprave u sudovima generalno. Nikada do sada Republika Srbija nije više novca uložila u razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija u privrednim sudovima.

Ukupna vrednost ovog ulaganje je 119.038.946 dinara sa PDV-om. Iz tog iznosa ukupno je nabavljeno 200 računara, 200 štampača, 30 skenera, 50 uređaja za neprekidno napajanje, fotokopir uređaji i druga vredna oprema.

Oprema za privredne sudove
Oprema za privredne sudove

Dalje, u toku su dva projekta koji će dovesti do bržeg evidentiranja predmeta u privrednim sudovima, automatizaciju donošenja određenih sudskih akata, dnevno ažurnog nadzora nad radom sudova i sudija kao i lakšeg i jeftinijeg održavanje kupljene računarske opreme uspostavljanjem jedinstvenog aktivnog direktorijuma za sve korisnike u privrednim sudovima. Sve to zajedno će značajno doprineti da privredni sudovi unaprede efikasnost, pre svega kako bi se u Srbiji poboljšala poslovna klima i kako bi naša država nastavila da napreduje na „duing biznis“ listi Svetske banke.

Računarska oprema za privredne sudove
Računarska oprema za privredne sudove

Nasuprot zastarelom, decentralizovanom, skupom za održavanje i licencnom softveru starom preko 10 godina koji nam je u amanet ostavio establišment Demokratske stranke iz vremena kada su oni, nažalost, imali ministra pravde, sada se uvodi moderan, open source, centralizovan softver na .net tehnologiji koji će omogućiti dalji IKT razvoj  u privrednim sudovima i smanjenje budućih troškova za poreske obveznike.

 

Novi softver za upravljanje predmetima koji sam spomenuo će zajedno sa projektom pravosudnog Enterprise Service Bus-a koji je u toku omogućiti elektronsku razmenu podatka sa drugim državnim institucijama, čime će se direktno ubrzati određeni sudskih postupci. Postupajući sudija neće više čekati nedeljama, pa i mesecima, na dopis u papiru kako bi nastavio sa postupanjem u predmetu – već će podatak dobijati trenutno iz elektronskih baza drugih državnih organa, putem pravosudnog informacionog sistema. U toku je uspostavljanje elektronske razmene podataka sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave, Narodnom bankom Srbije, Centralnim registrom za obavezno socijalno osiguranje, Agencijom za privredne registre, Republičkim zavodom za statistiku, javnim izvršiteljima i javnim beležnicima.

U zrelijoj fazi sprovođenja navedenih projekata, otvoriće se diskusija o „otvaranju podataka“ privrednih sudova (koncept Open Data), koji u skladu sa zakonom mogu biti javno dostupni privrednim i drugim zainteresovanim subjektima. Smatram da to može da doprinese daljem razvoju IT tržišta u Srbiji, jer će domaća preduzeća, na osnovu otvorenih podataka, mogla da prave svoje aplikacije za građane i privredu što bi uticalo i na transparentnost i na bolju investicionu klimu. Na primer, aplikacija koja bi koristila te pravosudne podatke iz open data koncepta mogla bi da nam kaže koliko privrednih sporova vodi jedna firma, protiv koga sve, šta su predmet sporenja i ishodi tih sudskih postupaka što bi unapredilo poslovnu klimu jer bi investitorima i poslovnim ljudima pružilo više informacija o poslovanju nekog pravnog subjekta pre nego što sa njim uđu u poslovnu saradnju.

Takođe smo u 2016. godini  uz pomoć IPA fondova Evropske unije, nabavili 1.000 računara i zamenili sve servere privrednih sudova (ukupno 31 server) na kojima se vrti sadašnja decentralizovana aplikacija za vođenje predmeta, preko koje, između ostalog, imamo i ovaj e-servis. Takođe, i tada je zamenjen jedan broj računara starijih od 10 godina u privrednim sudovima (68 ukupno).

Unapređenje efikasnosti sudova postiže se aktivnim korišćenjem savremenih računarskih tehnologija. Zbog toga Ministarstvo pravde ulaže velike napore da se unapredi zastarela i prevaziđena IKT infrastruktura u privrednim i svim drugim sudovima.